Na prvoj postaji Putovanja koje nikad ne prestaje ukrcavate se na premijski vlak Hrvatskih željeznica. Očekuje vas nezaboravno putovanje kroz kratku povijest nastanka hrvatske željezničke infrastrukture te ćete zasigurno saznati nešto novo, stoga krenimo.
Željeznica u Hrvatskoj postoji od 1860. godine kad je u promet bila puštena pruga koja je preko Kotoribe i Čakovca povezivala Nagykanizsau u Mađarskoj s Pragerskim u Sloveniji. Duljina hrvatskog dijela pruge bila je 42,4 km te je preko nje Hrvatska bila povezana s ostatkom važnijih središta poput Beča, Trsta i Budimpešte.
Nakon što je donesen novi zakon o željeznicama, prema kojem je pruge bilo moguće graditi i privatnim kapitalom na temelju sklapanja ugovora o koncesiji između države i vlasnika kapitala, tadašnji je car Franjo Josip I. odobrio izgradnju hrvatskog dijela pruge. Dioničko društvo koje je osiguralo kapital bilo je sastavljeno od četrdesetak dioničara koji su većinom bili hrvatski i ugarski velikaši.
Kako to obično biva, nastali su problemi. Sredinom 1858. godine zbog velikog nedostatka novca u proračunu Carevine car je odobrio prodaju projekta izgradnje pruge privatnim kapitalistima. Novi vlasnik obvezao se na preuzimanje svih obveza prije spomenutog društva te je rok za dovršenje pruge bio 31. prosinca 1861.
Prvi je vlak kroz Međimurje prošao čak dvadeset mjeseci prije zadanog roka, dok je redoviti promet prugom tekao od 1. svibnja 1860. Prva vučna vozila koja su prometovala ovom prugom bile su parne lokomotive austrijskog proizvođača. Također, bila su izgrađena tri kolodvora i to u Kotoribi, Donjem Kraljevcu te Čakovcu.
Osim stranih proizvođača, lokomotive je na području bivše Jugoslavije gradila tvrtka Rade Končar. Posebno je zanimljiva serija 1142, odnosno prva električna lokomotiva koja je bila izgrađena na ovim područjima. Upravo su lokomotive te serije najsnažnije električne lokomotive u posjedu Hrvatskih željeznica. Također, lokomotiva ove serije je 1983. na dionici Novska – Rajić postigla brzinu od 183,7 km/h.
Zanimljivo je kako su željezničari u početku toj lokomotivi nadjenuli nadimak Štefica jer je u promet puštena na blagdan sv. Stjepana 1981. Nadimak se nije zadržao te se među strojovođama ustalio nadimak Brena prema pjevačici koja je u to vrijeme bila iznimno popularna na tim prostorima. Osim Brene, nadimak Tiristorka se također zadržao do danas, a nastao je još za vrijeme razvoja lokomotive.
Hrvatske su željeznice u prošlosti bile jedne od najsuvremenijih u Europi iako je u to teško povjerovati ako se osvrnemo na njihovo današnje stanje. Gdje je točno zapelo, možemo samo nagađati, no jedno je sigurno – u zadnjih nekoliko godina svjedočimo njihovom napretku. Podatci iz 2020. pokazuju da hrvatskim prugama prolazi ukupno 306 lokomotiva, 287 motornih vlakova te vagoni s ukupno 31.328 mjesta.
Ono što predstavlja jedan od najvećih problema putovanja vlakovima u Hrvatskoj njihova je brzina. Trenutno najbrži vlak u hrvatskoj je dizelmotorni serije 7022, koji u teoriji može ići od 200 km/h. Drugi je problem stanje nekih pruga koje nisu namijenjene tako brzoj vožnji, pa bez obzira na to što se nalazite u brzom vlaku vjerojatno se vozite oko 100 km/h.
Posljednji problem koji će biti adresiran u ovom članku je problem kašnjenja vlakova. U većini slučajeva ne možete unaprijed znati hoće li vlak kasniti, no ako prije putovanja primijetite da je mogućnost bilo koje nebeske padaline barem 1%, probajte uloviti neki raniji vlak jer će onaj na koji ste prvotno namjeravali vjerojatno kasniti.
Jedan od noviteta je da na svoje pametne telefone možete instalirati aplikacije HŽ putničkog prijevoza kako biste si teoretski olakšali putovanje. U aplikacijama možete vidjeti vozne redove vlakova (koji nisu uvijek najtočniji) te je isto tako moguće vidjeti koliko vam vlak kasni (iz osobnog iskustva, to su više pogrešne, nego točne informacije).
Pogodnosti za studente prilikom putovanja vlakom i više su nego odlične. Ako napravite studentski profil, toliko dugo dok vam on vrijedi možete putovati bilo gdje u Hrvatskoj po 50% manjoj cijeni. Problemi mogu nastati jedino ako odlučite preseliti cijeli arsenal prtljage odjednom ili kad zbog kašnjenja vlaka zakasnite na ispit.
Sve u svemu, voljeli vi HŽ ili ne, činjenica je da postoji mnogo prostora za poboljšanje. S druge strane, ako vam pretjerano kašnjenje, buka i ostale popratne zanimacije u vlaku ne smetaju, upravo je to način na koji možete obići Lijepu Našu i upoznati je s novog kuta gledišta.