Već ranije smo se upoznali s MBTI tipovima osobnosti, a u ovom ćemo članku obraditi jednu varijaciju MBTI-ja koja dolazi iz Jungove teorije ličnosti. Uvidjelo se da neki tipovi osobnosti po MBTI-ju dijele neke zajedničke osobine koje se pojavljuju u različitim okolnostima i intenzitetima. Te se zajedničke osobine zovu kognitivne funkcije, a o njima ćemo nešto više reći u nastavku.
Smatra se da postoje dvije velike kategorije kognitivnih funkcija: opažajuće (perceiving) i prosuđujuće (judging). Pod kategoriju opažajućih funkcija spadaju funkcije osjeta (sensing) i intuicije (intuition), dok pod prosuđujuće funkcije spadaju funkcije osjećaja (feeling) i razmišljanja (thinking). Radi lakšeg objašnjavanja pojedine kategorije funkcija, koristit ćemo engleske nazive za kategorije funkcija.
Svaka funkcija može imati usmjerenje prema „unutra” ili prema „van”. Radi lakšeg označavanja, odabrane su kratice i za „introvertirane”, ili funkcije usmjerene prema unutra, te e za „ekstrovertirane”, odnosno funkcije usmjerene prema „van”. Primjer funkcije osjeta (sensing) koja je usmjerena prema unutra bi imala kraticu Si, a primjer kratice funkcije razmišljanja koja je usmjerena prema van bi bila Te.
Svaki tip osobnosti ima svoj jedinstveni „set” koji se sastoji od četiri kognitivne funkcije. U setu nije moguće imati više instanci iste funkcije (primjerice Ti i Te u isto vrijeme) te je takve kombinacije moguće ostvariti kognitivnim tranzicijama kojima se nećemo baviti u ovome članku. Poredak kognitivnih funkcija u setu također je vrlo važan jer ovisno o mjestu na kojem se nalazi, ista funkcija poprima drugačija svojstva. Popularni nazivi za pozicije u kojima se nalaze funkcije su: hero (ili primary), parent (ili auxiliary), child (ili tertiary) te inferior funkcija. Također, ne mogu postojati dvije funkcije jedna pored druge koje su isto usmjerene. Moraju ići po tzv. zig-zag principu.
Perceiving funkcije imaju ulogu prikupljanja i rada s informacijama koje dobivamo iz svijeta te služe za jednostavno opažanje svijeta oko sebe i prioritiziranje informacija. Važno je također napomenuti da svatko u svom setu kognitivnih funkcija ima obje funkcije iz ove kategorije, ali su suprotnog usmjerenja te najčešće svatko od nas prioritizira jednu stranu. To znači da ako je u nečijem setu funkcija primjerice intuition funkcija introvertirana, to znači da je toj osobi također u istom setu funkcija sensing ekstrovertirana.
Judging funkcije služe za donošenje odluka. I u ovoj kategoriji vrijedi da svatko od nas ima obje funkcije i isto tako prioritizira jednu koja nam djeluje prirodnije pri donošenju odluka. Važno je napomenuti da su funkcije unutar jednog seta također vezane te se ista kategorija smije pojaviti na primarnom i inferiornom mjestu dok druga kategorija zauzima druga dva mjesta. Primjer seta kognitivnih funkcija autora: Ni, Fe, Ti, Se.
Sada ćemo pokazati kako doći do nečijeg seta funkcija iz kratice MBTI tipa osobnosti. Prvo slovo nam može biti I kao introvertirano i E kao ekstrovertirano. Ono nam govori o usmjerenju prve kognitivne funkcije za koju ne znamo još što je, ali znamo njezino usmjerenje. Drugo slovo može biti S kao sensing te N kao intuition. Ovo nam slovo govori da će prva perceiving funkcija biti ili sensing ili intuition. Kao treće slovo u kratici možemo pronaći T kao thinking ili F kao feeling. Kao i kod drugog slova, ovo nam također govori o tome koja nam je prva funkcija iz kategorije, ali ovoga puta je to judging kategorija. Zadnje slovo nam je vjerojatno najvažnije za određivanje nečijeg funkcijskog seta. Ono nam govori koja je kategorija prve ekstrovertirane funkcije u setu (judging ili perceiving).
Za vježbu ćemo pokušati odrediti set kognitivnih funkcija za tip ENTJ. S obzirom da se radi o ekstrovertiranom tipu, prva funkcija u setu će biti ekstrovertirana. Judging tip nam odmah govori da prva ekstrovertirana mora biti iz te kategorije te znamo odmah da je riječ o funkciji Te (jer je T treće slovo, pa znamo da je T, a ne F). Iz te informacije smo saznali dominantnu funkciju, ali znamo i inferiornu funkciju koja je suprotnog usmjerenja od dominantne i mora biti druga iz iste kategorije (u ovom slučaju judging kategorije) što nam daje funkciju Fi na zadnjem mjestu. Preostalo nam je još samo odrediti perceiving funkcije, ali njih možemo ispuniti po zig-zag principu. Drugo slovo u kratici je N te je prva funkcija ekstrovertirana što čini drugu funkciju Ni, a treću Se (iz pravila o polarnosti funkcija).
Opišimo svaku funkciju s danim polaritetom. Počet ćemo sa sensing funkcijom. Kad je ova funkcija introvertirana, osobu više interesira pozadina fizičke stvarnosti, nego površina iste. Ova je funkcija također povezana uz vividno pamćenje, usmjerenost na detalje i vlastitu ugodu. Osobe koje koriste ovu funkciju često uspoređuju sadašnju sliku stvarnosti s onakvom kakve je se sjećaju iz prošlosti. To se ne može reći za situaciju kada je sensing funkcija ekstrovertirana. Korisnici ove funkcije prikupljaju informacije o trenutnom svijetu bez povezivanja s prošlošću ili budućnošću. Također, mogu lakše reagirati na promjene u toj stvarnosti jer će ih lakše zamijetiti nego korisnici introvertiranog polariteta sensing funkcije.
Dolazimo do druge perceiving funkcije intuition, koja se veže uz nestvarno, ono ispod površine i apstraktno. Kad je ta intuicija introvertirana, korisnici traže ispodpovršinsko značenje u svijetu, razne simbole i apstraktne ideje. Ovo je jedina funkcija koja ne treba vanjski stimulans kako bi radila. Također je vežemo i uz otkrivanje velike slike (engl. Big picture). Suprotno usmjerena intuition funkcija Ne, radi na principu pronalaska teoretskih poveznica među stvarima i mogućnostima. Glavna ideja je ta da je sve povezano na ovaj ili onaj način te se ti obrasci pokušavaju prikupiti i povezati na apstraktnoj razini. Kako introvertirana intuicija pokušava otkriti širu sliku, tako ekstrovertirana intuicija razmišlja o približavanju toj široj slici.
Prelazimo na thinking funkciju. Njezina se introvertirana varijanta fokusira na kreiranje sustava i donošenje odluka na temelju subjektivne i osobne verzije logičke istine. Svaki put kad korisnik introvertiranog razmišljanja dobije novu informaciju, mora u svojoj glavi updateati svoju verziju istine te ju potencijalno povezati s drugim informacijama (te s drugim funkcijama, naravno). Ekstrovertirana se verzija ove funkcije fokusira na procedure i strukture kojima pokušava opisati i organizirati svijet oko sebe. Takvi sustavi također služe Te korisnicima da lakše razumiju, shvate i objasne kako stvari funkcioniraju.
Preostala nam je još samo feeling funkcija koja je vjerojatno najmanje ono što očekujete od nje. Introvertirana verzija ove funkcije stvara sustave osobnih vrijednosti, načela i morala. Donošenje odluka se po pitanju ove funkcije svodi na zadovoljavanje unutarnje harmonije i preferencije pojedinca. Svaka odluka mora se slagati s njihovim vrijednostima te je zato smatramo najsubjektivnijom funkcijom. S druge strane, imamo ekstrovertiranu verziju ove funkcije koja se bavi kreiranjem harmonije u svom okruženju služeći se etičkim načelima i društvenim standardima. Korisnici ove funkcije donose odluke tako da gledaju na koji će način ona utjecati na ostale te na harmoniju okoline. Fokusirani su na to da razumiju potrebe, želje i vrijednosti drugih ljudi.
Za kraj ću samo reći da ovo i dalje nije potpuna slika o ovoj temi, ali ćemo se svakako vratiti na nju kroz nekoliko sljedećih članaka. Također bih za samostalno proučavanje preporučio kanal C. S. Joseph na YouTubeu koji sadrži vrlo koristan materijal za učenje ove vrste psihologije ličnosti. Sljedeći će se članak baviti kognitivnim tranzicijama te ćemo objasniti zašto ipak imamo sve funkcije u svom umu. Toliko o ovoj zanimljivoj temi za sada i do sljedećeg čitanja!
Naslovna fotografija: Matúš Kovačovský, Unsplash